|
Izvor podataka: ljubaznošću povjesničara i ravnatelja Muzeja Međimurje Čakovec mr.sc. Vladimira Kalšana
| SIJEČANJ |
| 1. siječnja: |
Nova godina |
| 3. siječnja: |
1547. – Nikola Šubić Zrinski priredio je u Čakovcu veliku svečanostu povodu njegova uvođenja u posjed Međimurja. Službeni dio održan je dan ranije na Kaptolu u Zagrebu. Na svečanostima u Čakovcu bilo je brojno hrvatsko i mađarsko plemstvo među kojima su se posebno isticali Franjo Tahi od Grabrovnika, Ivan Alapić od Velikoga Kalnika, Franjo Ratkaj od Velikoga Tabora, Franjo Bočkaj od Rasinje, Josip Vargović od Maruševca i Mihajlo Humski od Beretinca. Međimurje je bilo najveći i najbogatiji posjed Nikole Zrinskoga, a zagospodarivši njime, Zrinski su znatno povećali svoj ugled. Čakovec je odmah postao sijelom ove brojne hrvatske obitelji. Nikola Zrinski je sa suprugom Katarinom Frankopan, kćeri ozaljskoga kneza Ferdinanda Frankopana, imao pet sinova i osam kćeri. Zbog toga je u Čakovcu odmah počeo graditeljske radove, kojima će utvrđen Ernuštov kastrum pretvoriti u modernu renesansnu tvrđavu, te mjesto ugodno za stanovanje brojne banske obitelji i njihove družine. |
| |
1908. rođen je Rudolf Kropek. Rudolf Kropek potjeće iz poznate čakovečke obrtničke obitelji koja je stekla veliki ugled na području cipelarskog i čizmarskog obrta u Čakovcu. Osim toga, Rudolf Kropek dugogodišnji je vatrogasni časnik, stekavši za svojega života velike zasluge za razvoj vatrogasne službe u gradu Čakovcu i čitavoj okolici. |
| 6. siječnja: |
Sveta tri kralja |
| 9. siječnja: |
1919. – Pred župnom crkvom na današnjem Franjevačkom trgu u Čakovcu održana je Velika narodna skupština koja je donijela Rezoluciju o odcjepljenju Međimurja od Mađarske i priključenju matici zemlji. Skupštini je, nakon mise koju je vodio Zvonimir Jurak, član Narodnog vijeća za Međimurje i župnik u Sv. Jurju na Bregu, bilo nazočno preko 10 tisuća ljudi iz svih dijelova Međimurja. Na skupštini su , uz veliko oduševljenje naroda, govorili dr. Ivan Novak, Vinko Žganec, Franjo Glogovec i dr. Stjepan Vidušić, predsjednik i članovi Narodnog vijeća za Međimurje, te Stanko Štefok, ugledni seljak iz Donjeg Kraljevca. U Rezoluciji koja je aklamacijom primljena, govori se o očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta u Međimurju, te o očuvanju želje za oslobođenjem ispod tuđinskog jarma i pored desetljećima dugog odnarođivanja i mađarizacije. Kada je pobijedila ideja američkog predsjednika Wilsona o samoodređenju naroda i Međimurci su se listom odredili za zajednički život sa svojom maticom. Kada pak su ih međunarodni interesi ostavili na cjedilu, zajedno s hrvatskim narodom Međimurci su se oslobodili Mađara vojnom akcijom. Sada jednodušno i samosvjesno izjavljuju da se za sva vremena odcjepljuju od Mađarske kojoj su silom i protiv svoje volje pripadali. |
| 15. siječnja: |
Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (1992.) |
| 16. siječnja: |
1681. - Grof Adam Zrinski vratio se u Međimurje iz Louvaina u Belgiji. Prije toga, 1679. godine, završio je studij prava na bečkom sveučilištu. U Međimurju je odsjeo u dvorcu u Pribislavcu. Tu je započeo borbu za svoja imanja, kojima su više gospodarili kraljiški kapetani i generali nego njegovi opunomoćenici i upravitelji.
Poznata je činjenica da su njegov otac Nikola i stric Petar podijelili obiteljske posjede 1649. godine, te da su nakon sloma Zrinsko-frankopanskog ustanka konfiscirani samo posjedi Petra Zrinskog.
U Adamovo doba dvorcem u današnjem Starom gradu u Čakovcu gospodario je grof Porto, koji je zapovijedao vojnom posadom Massinijeva puka. Stoga se Adam smjestio u starom obiteljskom dvorcu u Pribislavcu. Godine 1683. Ratno vijeće dodijelilo mu je Legradsku kapetaniju, a tijekom 1684. godine postao je kraljevski komornik, meštar kraljevskih konjušnika i veliki župan Zaladske županije. |
| 18. siječnja: |
POZIV FRANJE RAKOCZYJA HRVATIMA 1704. - Franjo Rakoczy, sin Jelene Zrinski i unuk hrvatskog bana Petra Zrinskog, pozvao je Hrvate da mu se pridruže u borbi protiv Habsburgovaca. U pozivu poručuje da im je njemačka komora zatvorila more, a Austrija im raskida zemlju.
Poziva ih neka pogledaju varaždinski i karlovački generalat i gradove u rukama tuđih generala. U proglasu Rakoczy tvrdi da je sramota za slobodni narod, te ističe: - Stara slava banska sad vam je samo obojen titulum, a vlast stegnuta u malo županija. Sjetite se toliko herojskih rodova vaših, što Austrijanci satraše. Gdje su vam Zrinski, koji proslaviše ime vašeg naroda po svem svijetu? Gdje su vam Frankopani, jaki stupovi za obranu domovine? Nije mirovala pohlepa austrijska svojom despotskim vladanjem, dok prvake kraljevstva ne učini mučenicima predrage domovine - piše u pozivu Franje Rakoczyja Hrvatima |
| 21. siječnja: |
POHOD JURJA ZRINSKOG U TURSKU SLAVONIJU
1572.- Budimski beglerbeg tužio je Jurja IV. Zrinskog, gospodara Međimurja i velikog župana Zaladske županije, caru Maksimilijanu Habsburgovcu zbog vojnog pohoda na Slavoniju, kojim je narušen krhki mir kojeg je car uspostavio s Turcima. Pohodom na tursku Slavoniju Zrinski je htio osvetiti smrt svog prijatelja i zatvorenika tvrđave Kaniža Jurja Turija, kojeg je sigetski zapovjednik Ali paša izmamio iz utvrde i poubijao zajedno s pratnjom. Osim toga, u Slavoniji se nadao velikom vojnom plijenu. U pohodu prema Virovitici pridružio mu se zapovjednik Koprivnice Ivan Kellner. U akciji je sudjelovalo više od 3000 konjanika i pješaka. Vojnici Jurja Zrinskog su, prema turskim optužbama, spalili i poharali deset sela u Požeškom sandžaku, te sa sobom poveli stanovništvo i stoku. O tome pohodu cara Maksimilijana 28. siječnja izvijestio je i namjesnik slavonske vrhovne kapetanije Vid Halek, koji je optužio Zrinskog da je usput poharao i četiri sela kod tvrđave Brezovice. |
| 22. siječnja: |
Obljetnica rođenja hrvatskog etnomuzikologa dr. Vinka Žganca (1890.) |
| 26. siječnja: |
Međunarodni dan carine |
| 27. siječnja: |
DVOVLAŠĆE U MEĐIMURJU
1861. - U gradskoj vijećnici u Čakovcu održan je sastanak međimurskih vijećnika u Skupštini Varaždinske županije. Nazočnih je bilo 35, a glavni zaključak, koji su uputili velikom županu grofu Ivanu Erd¨aodyju, bio je da više ne žele sudjelovati u radu varaždinske Županijske skupštine, sazvane za 28. siječnja. Ta je poruka na tragu generalne mađarske politike, koja je rezolutno tražila povratak Međimurja Mađarskoj. Još 5. prosinca 1860. godine je car Franjo Josip donio odluku da se u Hrvatskoj županijska uprava uredi na stari način, kako je izgledala prije 1848. godine. Skupština Varaždinske županije trebala je izabrati činovništvo i za područje Međimurja. No, kako su u većini bili unionisti ( mađaroni ), izabrani su činovnici za sve kotare, osim za međimurske. To se pravdalo time da Hrvatska nezakonito posjeduje Međimurje. U Međuvremenu 15. siječnja, činovnike za Međimurje izabrala je Skupština Zaladske županije ! Od tog dana po do 12. ožujka u Međimurju je bilo dvovlašće. Postojala je, naime, zakonita vlast iz doba tzv. provizorija na čelu s kotarskim predstojnikom Antonom Globočnikom i mađarska vlast, koja u to doba nije imala pravne podloge, niti organizirani aparat.
Dvovlašće je ukinuto 12. ožujka kad je Međimurje službeno uvršteno u sastav Zaladske županije. |
| 30. siječnja: |
U Zagrebu, 1983. godine, umro književnik i kazališni redatelj Kalman Mesarić, tvorac hrvatskog pučkog teatra. Rođen u Prelogu 1900. godine |
| VELJAČA |
| 2. veljače: |
Međunarodni dan zaštite močvara |
|
Obnovljen rad Matice hrvatske Čakovec (1990.) - za predsjednika izabran prof. dr. Zvonimir Bartolić |
| 14. veljače: |
Dan zaljubljenih (Valentinovo) |
| 16. veljače: |
1936. godine osnovana Matica hrvatska Čakovec - djelovala do travnja 1941. tj. do okupacije Međimurja od strane Mađara |
| 28. veljače: |
U Donjem Kraljevcu rođen Rudolf Steiner
1861. – U Donjem Kraljevcu, u kojem su mu se roditelji zatekli za gradnje pruge Budimpešta – Čakovec – Pragersko, rođen je austrijski filozof Rudolf Steiner, začetnik antropozofije. Osnivač je Općeg antropozofskog društva, koje propagira spiritualističko-mistična shvaćanja o povezanosti čovjeka, Boga i kozmosa. Realnu gimnaziju završio je u Bečkom Novom Mjestu, a studij prirodnih znanosti u Beču. Tražeći izlazak iz zabluda suvremenog čovjeka, Steiner zaključuje da čovjek mora radikalono izmijeniti svoj odnos prema prirodi, a posebice prema sebi samome.
Od rane mladosti odlikovao se visokim stupnjem senzibilnosti. Na mnoga pitanja pokušao je odgovoriti u svojim brojnim djelima: Filozofija slobode, Goetheov svijetonazor, Nazori na svijet i život u 19. stoljeću, Teozofija, O zagonetki čovjeka, O zagonetkama duše, O odgoju, te Zadaće duhovne znanosti. U švicarskom gradu Dornachu Steiner je 1890. godine utemeljio Goetheov institut.
Neko vrijeme bio je član Teozofskog društva, a potom je 1913. godine, zbog neslaganja s teozofima, u Dornbachu osnovao Opće antropozofsko društvo.
Posebnu pozornost privlači Steinerov odnos prema odgoju i djetetu. Njegovo učenje o djetetu i odgoju upravo u naše doba zadobiva sve više sljedbenika i zagovornika, što se očituje postojanjem posebne pedagoške škole pod imenom Valdorfska. Rudolf Steiner umro je 30. ožujka 1925. godine u Dornbachu. Nedavno je u Berlinu objavljeno da je Steiner pretkazao kravlje ludilo. |
| OŽUJAK |
| 1. ožujka: |
Svjetski dan civilne zaštite |
| 8. ožujka: |
Međunarodni dan žena |
| 10. ožujka: |
U Čakovcu se 10. ožujka 1944. godine rodio hrvatski pjesnik, misionar i domoljub Josip Kropek Alkar. Umro u Švedskoj, u Malmeu 15. travnja 1989. |
|
Dan hrvatskih odvjetnika |
| 16. ožujka: |
1914. rođen je Joža Požgaj. Učiteljsku školu završio je u Čakovcu, studij orgulja u Zagrebu u klasi prof. Franje Dugana. Kao profesor glazbe radio je na Učiteljskoj školi u Čakovcu, Glazbenoj školi u Varaždinu i Rijeci. U Zavodu za školstvo grada Zagreba bio je savjetnik, a na Muzičkoj akademiji u Zagrebu također je predavao. Pisao je metodičke i kritičke radove s područja glazbe. Autor je nekoliko knjiga. Umro je 2. travnja 1984. godine |
| 21. ožujka: |
Dan borbe protiv rasne diskriminacije> |
|
Prvi dan proljeća |
| 22. ožujka: |
Svjetski dan voda |
| 23. ožujka: |
Svjetski meteorološki dan |
| 24. ožujka: |
Dan žalosti za ubijenima i poginulima u Domovinskom ratu |
| 27. ožujka: |
Međunarodni dan kazališta |
| 30. ožujka: |
U Dornachu (Švicarska), 1925. godine umro je austrijski filozof Rudolf Steiner. Rođen je u Donjem Kraljevcu 28. veljače 1861. |
| TRAVANJ |
| 2. travnja: |
Međunarodni dan dječje knjige |
| 6. travnja: |
U Donjoj Dubravi rodio se, 1914. godine, dr. Rudolf Hraščanec, svećenik, pisac, profesor i domoljub. Umro u Americi 23. svibnja 1993. |
| 7. travnja: |
Međunarodni dan zdravlja |
| 8. travnja: |
Svjetski dan Roma |
|
Prva konstituirajuća sjednica Skupštine Međimurske županije (1993.) |
| 13. travnja: |
1939.- U Gornjem Hrašćanu, u ranim jutarnjim satima žandari su pucali u grupu ljudi koji su pjevali hrvatske pjesme te na mjestu ubili Pavla Barića i njegovog sina Karla. Zločin se dogodio nakon zajedničke proslave odlaska Karla Barića (24) i njegova brata Franje (21) na osluženje vojnog roka u Varaždin. Pavao i Karlo Barić isti su dan pokopani na groblju u Svetom Jurju u Trnju. |
| 15. travnja: |
U Malmeu (Švedska), 1989. godine, umro hrvatski pjesnik, misionar i domoljub Josip Kropek Alkar. Rodio se u Čakovcu 10. ožujka 1944. |
| 21. travnja: |
Početak emitiranja radio Čakovca (1968.) Danas Hrvatski radio Čakovec |
| 22. travnja: |
Dan planeta Zemlje |
|
Dan hrvatske knjige |
|
Svjetski dan knjige i autorskog prava |
|
Dan općine Sveti Juraj na Bregu (na blagdan sv. Jurja) |
| 24. travnja: |
Otkrivena spomen ploča na zidinama Starog grada Zrinskih u Čakovcu (1971.) - spomen ploča je posvečena hrvatskom banu i pjesniku Petru Zrinskom i hrvatskom knezu i pjesniku Franu Krsti Frankopanu. Ploča je nasilno skinuta 1978., a ponovno postavljena u siječnju 1990. |
|
Puštena u promet prva hrvatska željeznička pruga Kotoriba - Čakovec - Macinec i otvoreni željeznički kolodvori u Čakovcu i Kotoribi (1860.). |
| 25. travnja: |
Dan općine Selnica (na blagdan sv.Marka, zaštitnika Župe) |
| 28. travnja: |
Dekanovec - dan rođenja Florijana Andrašeca (1888.) |
| 30. travnja: |
Dan Međimurske županije (1671. pogubljenje hrvatskih velikana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu) |
| |
1671. - u Bečkom Novom Mjestu pogubljeni su hrvatski ban Petar Zrinski i markiz Fran Krsto Frankopan. Bio je to završni, tragični čin Zrinsko-frankopanskog ustanka protiv bečkog apsolutizma i centralizma. a za očuvanje dostojanstva i državnopravnog kontinuiteta hrvatskog kraljevstva. Službena istraga protiv ustanika, odnosno urotnika, kako su ih nazivali na Bečkom dvoru, započela je 26. lipnja 1670. godine. Vodili su je dvorski kancelar Hocher i dvorski tajnik Abele. Na temelju istrage, državni odvjetnik Frey je 20. rujna podigao optužnicu zbog uvrede Veličanstva i veleizdaje, te stavio prijedlog da se oba hrvatska velikaša osude na smrt, a njihova imanja zaplijene. Posebno sudbeno povjerenstvo, sastavljeno protuzakonito, jer u njemu nije bilo ni jednog Hrvata, ni Mađara, nije uvažilo njihovu obranu, već ih je osudilo na smrt odsijecanjem glava. Presuda Krsti Frankopanu izrečena je 11. travnja, a Petru Zrinskom 18. travnja. Presuda hrvatskom banu bila je teža, jer mu se najprije imala odsjeći desna ruka, a tek potom i glava. Presude je 25. travnja potvrdio kralj Leopold, pomilovavši ipak Petra od odsijecanja ruke! Smrtna presuda najviđenijim ljudima tadašnje Hrvatske zaprepastila je cijelu Europu, te izazvala val protesta i molbi za pomilovanjem. No, sve je bilo uzalud. Ionako je čitav sudski proces bio farsa, a odluka o drastičnom obračunu s vođama ustanka donesena je znatno ranije.
Dan uoči smaknuća hrvatski velmože proveli su u pripravi za smrt. Ispovjedili su se i pričestili. Fran Krsto Frankopan doveden je u Petrovu čeliju gdje su se oprostili jedan od drugoga. Nakon toga pisali su svoja posljednja oproštajna pisma. Obojica hrvatskih velikana pogubljena su 30. travnja 1671. godine na trgu pred gradskom oružarnicom. Smrt im je bila teška, jer je krvnik Mohr, na opće zgražanje prisutnih, tek u ponovljenom pokušaju uspio odrubiti glave. |
| SVIBANJ |
| 1. svibnja: |
Međunarodni blagdan rada |
| |
1910. rođen je akademski kipar Aleksandar Schulteiss. Umjetničku akademiju završio je u Zagrebu u klasi profesora Juhna, Kršinića i Frangeša. Kao kipar djelovao je u Čakovcu i Varaždinu. Izlagao je u brojnim mjestima Hrvatske i bivše Jugoslavije, u Čakovcu, Zagrebu, Subotici, Novom Sadu, Mariboru, Murskoj Soboti i drugdje. Posebno se bavio portretom. Izradio je više od tridesetak portreta. Bio je jedan od utemeljitelja Gradskog muzeja u Čakovcu. |
|
Sv. Josip radnik |
| 3. svibnja: |
Međunarodni dan slobode medija |
|
Dan Sunca |
| 7. svibnja: |
Dan općine Donji Kraljevec |
|
Dan Crvenog križa |
| 9. svibnja: |
Dan Europe |
|
Dan pobjede nad fašizmom u Europi |
| 11. svibnja: |
Majčin dan (druga nedjelja u svibnju) |
| 13. svibnja: |
Dan općine Vratišinec (obilježava se u subotu uoči tog dana) |
|
Dan općine Dekanovec |
| 14. svibnja: |
Dan Grada Murskog Središća |
| 15. svibnja: |
Dan spomena na bleiburške žrtve |
|
Međunarodni dan obitelji |
| 16. svibnja: |
Dan Grada Slavonskog Broda (sv. Ivan Nepomuk) |
| 17. svibnja: |
Svjetski dan telekomunikacija |
| 18. svibnja: |
Međunarodni dan muzeja |
| 21. svibnja: |
Dan općine Strahoninec |
| 23. svibnja: |
Dan Ličko-senjske županije (dan rođenja dr. Ante Starčevića) |
|
U Americi, 1993. godine, umro svećenik, pisac i domoljub dr. Rudolf Hraščanec. Rodio se u Donjoj Dubravi 6. travnja 1914. |
| 25. svibnja: |
Svjetski dan športa |
|
Dan Afrike |
| 29. svibnja: |
Dan Grada Čakovca (knez Juraj Zrinski dodijelio privilegije stanovnicima podgrađa čakovečke utvrde - 1579.) |
|
Dan Osnovne škole Hodošan |
|
Dan Područne škole Donji Kraljevec- Draškovec |
| 28. svibnja: |
Svjetski dan vina |
|
Dodjela Državne nagrade za znanost |
|
Dan Grada Daruvara |
|
Smotra pjevačkih zborova u Vratišincu |
| 31. svibnja: |
Svjetski dan nepušenja - posljednja nedjelja u mjesecu svibnju |
|
Dan općine Domašinec |
|
Svjetski dan športa |
| LIPANJ |
| 5. lipnja: |
Svjetski dan zaštite čovjekove okoline |
|
Dan iseljenika |
| 6.lipnja: |
HRVATSKI BAN PETAR ZRINSKI 1621.: U Vrbovcu je 6. lipnja 1621. rođen grof Petar Zrinski, koji je poslije smrti brata Nikole imenovan 24. siječnja 1665. hrvatskim banom. Vrlo je uspješno ratovao protiv Turaka. S bratom Nikolom pristupio je protuhabsburškoj uroti hrvatskih i mađarskih feudalaca, izazvanoj centralističkim i i germanizatorskim težnjama Bečkoga dvora, kojoj nakon njegove smrti postaje predvodnikom. S njim je i njegov šurjak hrvatski knez Fran Krsto Frankopan.Izigrani i prokazani od onih na čiji su računali savez protiv dvora, odlaze u Beč da bi se opravdali caru, očekujući carevo razumijevanje za hrvatsko nezadovoljstvo.
Ali, vjerolomni Leopold odmah ih dade zatočiti u Bečkom Novom Mjestu, gdje su osuđeni na smrt i 30. travnja 1671. pogubljeni. Ubojstvo vođa zrinskofrankopanske urote jedan je od najtragičnijih događaja u povijesti hrvatskog naroda, koji je već stoljećima simbol hrvatskih težnji za nacionalnom neovisnošću. |
| 7. lipnja: |
Dan hrvatske diplomacije |
| 10. lipnja: |
Dan Osnovne škole Mala Subotica |
|
Dan općine Podturen (prva nedjelja iza blagdana Tijelova) |
|
Dan općine Nedelišće (sv. Vid) |
|
Dan općine Donji Vidovec (sv. Vid) |
| 14. lipnja: |
Hrvatski sabor je. 1662. na zasjedanju u Zagrebu donio odluku o pomoći pri gradnji tvrđave Novi Zrin, koju je na utoku Mure u Dravu počeo graditi ban Nikola Zrinski. Riječ je o velikoj tvrđavi važnoj za obranu srednje Europe od Turaka. Hrvatski sabor je podložnike Varaždinske i Križevačke županije obvezao da po zapovjedi bana Nikole od svake kuće daju dva težaka opremljena sjekirama i drugim alatom za gradnju tvrđave. Radilo se užurbano, pa je dnevno na radu bilo između 500 i 1000 ljudi. Da bi odobrio kmetove često je s njima radio i sam Nikola Zrinski. Već početkom ljeta 1662. bila je završena prva faza tvrđave Novi Zrin. Danas je vrlo teško sa sigurnošću tvrditi kako je tvrđava izgledala. Pouzdano se zna samo o onom njezinom dijelu koji je bio na mađarskoj strani Mure kod sela Belezna, jer je sačuvan u temeljima. Čitavo zdanje nestalo, zbog močvarnog tla, podignuto na drvenim pilotima. Oko tvrđave bilo je opkop napunjen murskom vodom. |
| 17. lipnja: |
Svjetski dan suzbijanja nestašice vode i suša |
| 22. lipnja: |
Dan antifašističke borbe |
| 24. lipnja: |
Dan općine Goričan |
|
"Dani lipe" u Gornjem Mihaljevcu - kulturna priredba (oko zadnjeg vikenda u lipnju i prvog vikenda u srpnju), organizira KUU "Dani lipe". U okviru "Dana lipe" održavaju se i seoske igre |
| 25. lipnja: |
Dan državnosti |
| |
|
| 26. lipnja: |
Dan borbe protiv zlouporabe droga |
|
Dan općine Belica (nedjelja prije blagdana sv. Petra i Pavla) |
| 28. lipnja: |
Svjetski dan SOS - dječjih sela |
| |
< Mađari svojatali hrvatskog bana Nikolu Zrinskog
1659. - Hrvatski ban Nikola Zrinski Čakovečki napisao je svom prijatelju Ivanu pl. Lučiću pismo na latinskom jeziku u kojem je i slavna rečenica koja u prijevodu glasi: "Svjestan sam i neću zanijekati da sam Hrvat i znam, štoviše, da sam Zrinski." Tom je izjavom jasno dao do znanja da je nacionalno svjestan Hrvat, iako je 1651. godine na mađarskom jeziku objavio knjigu pjesama "Adriai tengernek syrenai". Zbog stalne turske opasnosti, Nikola Zrinski uglavnom je bio u Čakovcu i Međimurju. Tu se družio i s mađarskim plemstvom jer bio je i veliki župan Zaladske županije. Zbog toga je godinama mađarska historiografija povijest književnosti za hrvatskog bana mislila kako je Mađar! Mađari su Nikolu Zrinskog kao svoga nacionalnog junaka i najvećeg pjesnika 17. stoljeća naročito počeli slaviti u drugoj polovici 19. stoljeća. To svojatanje doseglo je vrhunac uoči proslave tisućite obljetnice mađarskog kraljevstva 1896. godine. No, današnja suvremena mađarska histografija čini velike pomake priznajući da književno, vojno i političko djelovanje Nikole Zrinskog treba promatrati isključivo u vremenu u kojem je živio. Tome u prilog ide i pozadina osnivanja franjevačkog samostana u Čakovcu 1659. godine. Grof Nikola tražio je da u Čakovec dođu franjevci hrvatske provincije Sv. Ladislava, a ne mađarske provincije Sv. Marije. Istodobno Nikola Zrinski bio je u zavadi s pavlinima u Svetoj Jeleni, među kojima je tada bilo najviše Mađara |
| 29. lipnja: |
Četiri početka Matice hrvatske u Čakovcu1964. - U prostorijama tadašnje Pedagoške akademije u Čakovcu održana je osnivačka skupština ogranka Matice hrvatske u Čakovcu. Pripremni sastanak za osnivanje održan je još u travnju 1962. godine. Sazvali su ga profesori Joža Skok i Zvonimir Bartolić, a osnivačka skupština odgađana je zbog stalnog odlaganja dolaska predsjednika Matice hrvatske iz Zagreba. Na osnivačkom skupu čakovečkog ogranka MH, uz ostale bili su potpredsjednik Matice hrvatske prof. dr. Miroslav Brant i njezin tajnik Nikola Pavić, pjesnik i nekadašnji ravnatelj Učiteljske škole u Čakovcu. Osnivači i članovi ogranka u Čakovcu bili su najistaknutiji javni, društveni i kulturni djelatnici Međimurja. Izabran je deveteročlani odbor. Za predsjednik MH-a Čakovca izabran je prof. Joža Skok, a za tajnika prof. Zvonimir Bartolić. Ogranak je djelovao do siječnja 1971. godine, kada mu je zabranjen rad. Obnoviteljska skupština čakovečke Matice održana je 3. veljače 1990., a za predsjednika je izabran Zvonimir Bartolić. Bio je to, zapravo, četvrti početak rada te najstarije hrvatske kulturne institucije. Prvi se put ogranak Matice hrvatske u Čakovcu organizirao 1920. godine, potom 1936, zatim 1964, te 1990. godine. |
| 30. lipnja: |
1664.-Turci su zauzeli velebnu tvrđavu Novi Zrin, koju je Nikola Zrinski Čakovečki sagradio na utoku Mure u Dravu dvije godine prije. |
| SRPANJ |
|
| 2. srpnja: |
Dan općine Mala Subotica (1334. godine utemeljena župa Mala Subotica) |
| 2. srpnja |
Svjetski dan športskih novinara |
| 7. srpnja |
Turci nakon ogorčenih borbi 1664. godine do temelja razorili velebnu tvavu Novi Zrin na rijeci Muri kod Donje Dubrave |
| 10. srpnja: |
U Vučetincu (općina Sv. Juraj na Bregu) rodio se 1914. godine, hrvatski pjesnik Vinko Kos. Ubijen kod Bleiburga u Austriji u svibnju 1945. |
| 11. srpnja: |
Svjetski dan stanovništva |
| 13. srpnja: |
Dan općine Donja Dubrava |
| 15. srpnja: |
Dan hrvatskih graditelja |
| KOLOVOZ |
| 5. kolovoza: |
Dan domovinske zahvalnosti |
|
Dan oružanih snaga Republike Hrvatske |
| 15. kolovoza: |
Velika Gospa |
|
Dan općine Sveta Marija |
| 23. kolovoza |
Čakovec dobiva električnu javnu rasvjetu1892. - Trgovišno poglavarstvo Čakovca donijelo je odluku o gradnji mjesne električne centrale.Ono je zapravo pozitivno odgovorilo na ponudu Ljudevita Molnara, vlasnika mlina iz Guterfolda u Maarskoj, koji je ponudio gradnju električnog mlina i centrale.Molnar je ponudio mogućnost uvoenja javne električne rasvjete te postupnu potpuno elektrifikaciju grada. U Čakovcu je u to vrijeme bio izražen problem upravo javne rasvjete.Poglavarstvo i načelnik Alojz Prusatz mogli su se odlučiti izmeu plinske rasvjete, kakvu su u to vrijeme imali Zagreb, Varaždin, Nagykanizsa i Zalaegerszeg, ili nečeg posve novog i izrazito rijetkog na ovim prostorima. Dalekovidni i novinama skloni čakovčani odlučili su se za električnu rasvjetu. Već 1. listopada 1893. čakovečke će ulice i trgove obasjati električna rasvjeta. Inače prvi podaci o osvjetljavanju grada Čakovca datiraju iz 1842., kad su gorjele 42 lampe na repićino ulje. Nema preciznih podataka o tome kada je uvedena petrolejska javna rasvjeta. No pouzdano se zna da je korištena 1864. godine te da je 1888. dana u zakup. |
| RUJAN |
| 1. rujna: |
Počeo izlaziti tjednik "Međmurske novine" (1995.) |
| 7. rujna: |
Obljetnica smrti Nikole Zrinskog Sigetskog (1566.), opsada Sigeta - proboj.Turci su zauzeli tvravu Siget u ju×noj Maarskoj, koju je s hrvatskom posadom branio ban Nikola Zrinski Sigetski, tadašnji gospodar Meimurja i zapovjednik Mađarske južno od Dunava. Nakon gotovo jednomjesečne opsade, koja je spriječila brojnu tursku vojsku pod zapovjedništvom sultana Sulejmana Veličanstvenog u pohodu na Beč, Nikola Zrinski na današnji se dan s preostalim braniteljima probio iz razrušene tvrđave i junački poginuo. Nakon što je Juraj Horvat topom napravio prolaz kroz tursku skupinu kod pokretnog mosta, Nikola Zrinski krenuo je u proboj iz utvrde. Najprije je pucao iz samokresa, a zatim Turke nastavio sjeći sabljom. U neravnopravnoj bitci, Turci su Zrinskog triput pogodili iz arkebuza, dvaput u tijelo i jednom u glavu. Kada je pao s konja, okrušili su ga njegovi vitezovi kako bi ga obranili. Meu ostalima, poginuli su plemići Vuk Papratović, Nikola Kobać, Petar Patačić i Lovro Juranić. Mrtvom Nikoli Zrinskom janjičarski je zapovjednik dao odsjeći glavu. Truplo mu je pokopao Mustafa Vilić iz Banja Luke, nekadašnji Nikolin zarobljenik. Glavu hrvatskog bana, jednog od najvećih europskih junaka onoga vremena, vezir Mehmed paša Sokolović poslao je svom bratiću budimskom paši Mustafi. Ovaj ju je, pak, kao opomenu poslao carskom generalu Egonu od Salma. U tabor carske vojske kod grada Gyura glava Nikole Zrinskog dopremljena je 14. rujna. Nikolinu su glavu 18. rujna preuzeli njegov sin Juraj IV., zet Baltazar Batthyanni i svak Franjo Tahy. Donijeli su je u Čakovec, a pokopana je u obiteljskoj grobnici Zrinskih u kompleksu pavlinskog samostana u Svetoj Jeleni, uz grob Nikoline prve supruge Katarine Frankopanske. |
| 8. rujna: |
Mala Gospa |
|
Meunarodni dan pismenosti |
| 9. rujna: |
Dan poštanske marke |
| 11. rujna: |
Obljetnica prijelaza hrvatske vojske pod vodstvom bana Jelačića preko Drave kod Varaždina (1848.) - oslobođenje Međimurja |
| 14. rujna: |
Prva nedjelja poslije blagdana "UzviÜenje svetog Križa" - Dan općine Kotoriba |
|
1871. U Taborskom na Sutli roen je Janko Slogar. Gimnaziju je polazio Varaždinu i Zagrebu, Glazbenu školu pri Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu. Kao profesor glazbe najprije je djelovao u Zagrebu, a onda od 1919. pa do umirovljenja 1932. na Učiteljskoj školi u Čakovcu.Kao profesor stekao je velike zasluge u podizanju glazbenog života ne samo u gradu Čakovcu nego i u čitavoj sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Iza sebe ostavio je brojne učenike koji su na području hrvatske glazbe stekli visoku reputaciju. To su u prvom redu skladatelji Mirko Kolarić i Miroslav Magdalenić, te glazbeni pedagozi Joža Požgaj i Marijan Zuber. Osim ovih poznatijih on je iza sebe ostavio čitavu plejadu glazbenika i zborovođa. Dolaskom mađarske okupacije istjeran je iz Čakovca, kao i svi hrvatski učitelji i činovnici. Godine 1946. 4. srpnja umro je u Varaždinu, gdje je i pokopan. Spomenik na varaždinskom groblju podigli su mu njegovi zahvalni učenici. |
|
Druga nedjelja u rujnu - Dan općine Sveti Martin na Muri (početak berbe grožđa) |
| 15. rujna: |
Oslobođenje karaule u D. Dubravi (1991.) |
|
Gornji Mihaljevec - Sajam: ekologija, zdrava hrana, seoski turizam. Održava se druge ili treće nedjelje u rujnu |
| 16. rujna: |
Oslobođenje karaule u Kotoribi (1991.) |
|
Meunarodni dan zaštite ozonskog omotaŔa |
| 17. rujna: |
Oslobođenje vojarne u Čakovcu (1991.) |
|
U Prelogu, 1900. godine, roen hrvatski kni×evnik i tvorac hrvatskog puŔkog teatra Kalman MesariŠ. Umro 30. sijeŔnja 1983. |
| 18. rujna: |
Dan Hrvatske ratne mornarice |
|
Osloboenje karaule u GoriŔanu (1991.) |
| 21. rujna: |
Dan hrvatske carine |
| 23. rujna: |
Meunarodni dan kulturne baÜtine |
|
Dan europske baÜtine |
| 24. rujna: |
Obljetnica osnivanja 34. in×enjerijske bojne ╚akovec (1991.) |
|
DovrÜetak izgradnje ŔakoveŔke vojarne "Car Franjo Josip" (1896.), vojarna danas nosi naziv "Nikola ŐubiŠ Zrinski" |
| 26. rujna: |
U HodoÜanu (1999.) otkriveno spomen obilje×je poginulim braniteljima Darku TiÜljariŠu (roen 1971. godine, ubijen na OvŔari 20. 11.1991.) i Zvonku Zrni (roen 1966., poginuo kod Dubice 18. 9. 1995.) |
| 29. rujna: |
Dan Hrvatske policije, sv. Mihovil |
| LISTOPAD |
| 1. listopada: |
Meunarodni dan starijih osoba |
| |
Pokopan hrvatski ban grof JurajV.Zrinski 1926.-U obiteljskoj grobnici u kompleksu pavlinskog samostana u Svetoj Jeleni pokopan je hrvatski ban grof Juraj V. Zrinski. Umro je u 27. godini ×ivota u vojnome taboru kod Po×una, tijekom tridesetogodiÜnjeg rata, u kojem je sudjelovao s 1200 hrvatskih vojnika, unovaŔenih uglavnom u Meimurju. O uzroku njegove smrti bilo je viÜe verzija. Neki povijesni izvori govore da je ban Juraj V. Zrinski bio otrovan. Po toj verziji otrovati ga je rotkvom dao tadaÜnji vrhovni carski zapovjednik Albrecht Wallenstein. On je, navodno, bio ljubomoran na njegove vojniŔke uspjehe i slavu. Drugi pak izvori govore da je vrlo vjerojatno umro od kolere.
Juraj V. Zrinski roen je 1599. godine. Odgojen je u protestantskoj vjeri, ali je veŠ 1613. godine preÜao u krilo katoliŔke crkve. Iz Meimurja je protjerao protestantske propovjednike i obnovio katoliŔke ×upe. Hrvatskim banom imenovan je 1622. godine. Do smrti brata Nikole VI. 1625. godine najŔeÜŠe je boravio u Ozlju, a tada se trajno preselio u ╚akovec. Supruga mu je bila grofica Magdalena Sechy. Imao je dva sina. Stariji Nikola rodio se 1920. godine u ╚akovcu, a mlai Petar 1621. U Vrbovcu. Kako se mlada udovica ubrzo nakon njegove smrti preudala za Nikolu Malakoczyja Susedgradskog, prema tadaÜnjim zakonima, kralj je odredio skrbnike malodobnim sinovima Nikoli i Petru. |
|
Dan glazbe |
|
Svjetski dan vegetarijanstva |
| 2. listopada: |
Međunarodni dan mira |
|
Međunarodni dan zaštite životinja |
| 5. listopada: |
Svjetski dan učtelja |
|
Dan hrvatskih željezničara |
| 6. listopada: |
Svjetski dječji dan |
| 8. listopada: |
Dan neovisnosti, obljetnica suverenosti Republike Hrvatske (1991.) |
|
Međunarodni dan smanjenja prirodnih katastrofa |
| 9. listopada: |
Međunarodni dan zborskog pjevanja |
|
Svjetski poÜtanski dan |
| 10. listopada: |
Dan hrvatskih poÜta |
| 12. listopada: |
Dan zahvale za plodove zemlje |
|
Meunarodni dan bijelog Ütapa (Svjetski dan slijepih) |
| 16. listopada: |
Svjetski dan hrane |
| 17. listopada: |
Meunarodni dan borbe za iskorjenjivanje
siromaÜtva |
| 18. listopada: |
Petar Zrinski pobijedio Turke 1663.- U bici kod Jurjevih stijena nedaleko od OtoŔca hrvatska je vojska pod zapovjedniÜtvom grofa Petra Zrinskog do nogu potukla veliku tursku vojsku koju je iz Bosne vodio AlipaÜa ╚engiŠ. ViÜe od 10.000 Turaka imalo je zadaŠu osvojiti tvrave OtoŔac i Brlog, potom prodrijeti u Kranjsku. Turci su ×eljeli unijeti nesigurnost u pozadini austrijske vojske i odvuŠi krÜŠanske snage iz zapadne Ugarske. Zapovjednik KarlovaŔkog generalata grof Herbert AuerÜperg na vijest o pribli×avanju velike turske vojske pobjegao je u Ljubljanu. Petar Zrinski okupivÜi oko 2000 hrvatskih vojnika, konjanika i pjeÜaka, krenuo je u susret Turcima. U strahovitoj bitci kod Jurjevih stijena sudjelovao je i mladi markiz Fran Krsto Frankopan. Turci su imali velike gubitke, a poginuo je i paÜin brat BakÜi beg ╚engiŠ, dok je mnogo turskih odliŔnika bilo zarobljeno. U boju je poginulo 16 hrvatskih vojnika, a 40 ih je bilo ranjeno. Pobjeda kod Jurjevih stijena potvrdila je europsku slavu grofu Petru Zrinskom. Ova bitka prikazana je na mnogim grafikama suvremenih autora. |
| 21. listopada: |
Dan kruha |
| 24. listopada: |
Dan Organizacije ujedinjenih naroda |
| 25. listopada: |
Dan darivatelja krvi |
| 31. listopada: |
Meunarodni dan Ütednje |
|
Dan reformacije |
| STUDENI |
| 1. studenoga: |
Svi sveti |
| 2. studenoga: |
DuÜni dan |
|
U ╚akovcu se 1910. godine rodio istaknuti hrvatski skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog Mirko KolariŠ. Ubijen je kod Vara×dina u svibnju 1945. |
|
Sv. Hubert-zaÜtitnik lovaca i Üumara |
| 5. studenoga: |
Petar Zrinski uveden u bansku Ŕast
1668. - Grof Petar Zrinski u Hrvatskom saboru u Zagrebu sveŔano je uveden u bansku Ŕast. Petar je banom imenovan joÜ 1665. godine. Na banskoj du×nosti naslijedio je brata Nikolu, koji je poginuo u lovu u KurÜaneŔkom lugu 18. studenoga 1664. godine. No, BeŔki dvor je stalno odgaao njegovo uvoenje u bansku Ŕast. Bez toga ban nije mogao obavljati svoje du×nosti najviÜe izvrÜne i vojne vlasti na teritoriju Hrvatske. S druge strane, teritorijem Vojne kraljevine u Hrvatskoj zapovijedili su carski generali. Dvor je naime, veŠ imao neke dokumente koji su govorili o organiziranju maarskih i hrvatskih velikaÜa protiv carskog apsolutizma, ali je urotnike smatrao preslabima da ugroze slu×benu politiku. Kad je 28. travnja 1669. godin umro karlovaŔki graniŔarski general Vuk Auersperg, a Petar Zrinski zatra×io da on bude imenovan karlovaŔkim generalom, carevi savjetnici su tvrdili da je to nespojivo s banskom ŔaÜŠu. Znalo se, naime, da je ban Petar imenovan na tu du×nost, imao bi u svojim rukama veliku vlast i realne snage suprostaviti se dvoru. ╚ak je i Katarina Zrinski poÜla u BeŔ kako bi privoljela caricu Margaretu da se zauzme za njezina mu×a. Sve je bilo uzalud. KarlovaŔkim generalom imenovan je dotadaÜnji vara×dinski general grof Josip Herberstein, Üto je izazvalo silno negodovanje hrvatskog plemstva i veliko ogorŔenje Petra Zrinskog. |
| 7. studenoga: |
Nikola Zrinski tra×i razrjeÜenje
1552. - Nikola ŐubiŠ Zrinski pismom iz ╚akovca javlja grofu Nadasdyju da je kralju Ferdinandu podnio molbu da ga razrijeÜi banske Ŕasti. U pismu napominje da kralj nije ispunio svoja obeŠanja, da kraljevstvo zbog stalnih turskih napada propada, da je sve Üto se dogaa na Ütetu njegova imena, te ga moli da se i on kod kralja zauzme za njegovo razrjeÜenje. Kako kralj njegovu molbu nije odmah rijeÜio, poŔetkom prosinca Nikola Zrinski je u Graz poslao protonotara Mihaela Ravenskog da ubrza postupak. Istodobno, iz istih razloga, razrjeÜenje s mjesta slavonskog kapetana zatra×io je Luka Sekelj. Vrlo je vjerojatno da su upravo njihove ostavke potaknule kralja Ferdinanda da poduzme odluŔne korake u obrani hrvatskog kraljevstva. Sporazumno sa zastupnicima vojvodina Őtajerske, Kranjske i KoruÜke, odluŔio je za obranu granice dr×ati stalnu vojsku pod vrhovnim kapetanom, bojnim marÜalom i ratnim vijeŠnicima. Ta je vojska trebala imati 4200 vojnika, a plaŠale bi je Őtajerska, Kranjska i KoruÜka. Vrhovnim kapetanom u hrvatskoj i slavonskoj krajini imenovan je Ütajerski zemaljski kapetan Ivan Ungnad. On mora u obrani suraivati s hravtskim banom. NAkon ovih poteza kralj se nagodio s Nikolom ŐubiŠem Zrinskim, koji je joÜ neko vrijeme ostao u banskoj slu×bi. Najprije mu je isplatio zaostali dug za izdr×avanje vojske, a potom mu omoguŠio stalno dr×anje 600 lakoh konjanika i 440 pjeÜaka. |
| 10. studenoga: |
Svjetski dan mlade×i |
| 14. studenoga: |
Svjetski dan borbe protiv ÜeŠerne bolesti |
|
Meunarodni dan tolerancije |
| 18. studenoga: |
1994. godine otkriven obnovljeni spomen - obelisk Nikoli Zrinskom ╚akoveŔkom u Gornjem KurÜancu. Dan pogibije Nikole Zrinskog ╚akoveŔkog 1664. godine u KurÜaneŔkom lugu |
| 20. studenoga: |
Dan prava djeteta |
|
Dan hrvatskih kazaliÜta |
| 21. studenoga: |
Roen teniski as Franjo PunŔec
- U ╚akovcu je roen teniski as Franjo PunŔec. Tenis je poŔeo igrati na terenima ╚akoveŔkog sportskog kluba, a prvi trener bio mu je Geza Legenstein. VeŠ 1931. godine bio je juniorski prvak Jugoslavije. Seniorski prvak i prvi tenisaŔ na dr×avnoj rang-listi bio je od 1933. do 1940. godine. S josipom Paladom bio je prvak u parovima 1934. i 1936. godine. Franjo PunŔec bio je prvi hrvatski tenisaŔ na svjetskoj rang-listi, na kojoj je 1939. godine dospio na Ŕetvrto mjesto ! Bio je Ŕlan dr×avne reprezentacije, koja je 1939. godine osvojila prvo mjesto u evropskoj zoni Davis cupa. Za Davis cup reprezentaciju igrao je 26 puta i po broju pobjeda najuspjeÜniji je pojedinac. Dvaput, 1938. i 1939. godine, bio je polufinalist Wimbeldona. Oba puta izgubio je od buduŠeg pobjednika. Pobijedio je na meumarodnom turniru u Monte Carlu i meunarodnom prvenstvu Skandinavije 1938., meunarodnom prvenstvu Indije 1940. i meunarodnom prvenstvu Egipta 1948. godine. Franjo PunŔec bio je Ŕlan teniske sekcije HSK-a Concordia u Zagrebu. Od 1947. godine ×ivio je u Kairu, a potom sve do svoje smrti 5 sijeŔnja 1985. u Johannesburgu. |
| 25. studenoga: |
Meunarodni dan borbe protiv nasilja nad ×enama |
|
Umro, 1969. godine, istaknuti hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog Miroslav MagdaleniŠ. Roen u ╚akovcu 14. srpnja 1906. godine |
| PROSINAC |
| 1. prosinca: |
Dan borbe protiv AIDS-a |
| 4. prosinca: |
Meunarodni dan invalida |
|
Dan graevinara i rudara |
| 5. prosinca: |
Meunarodni dan dragovoljnog rada za ekonomski i druÜtveni napredak |
| 6. prosinca: |
Sv. Nikola biskup Dan Grada Preloga (prvi pisani dokument o trgoviÜtu Prelog - 1264.) |
|
Dan pomoraca |
| 7. prosinca: |
Meunarodni dan civilnog zrakoplovstva |
| 10. prosinca: |
Dan Ŕovjekovih prava |
| 11. prosinca: |
Dan UNICEF-a |
| 12. prosinca: |
Obljetnica smrti dr. Vinka Äganca. |
| 13. prosinca |
1849. ľ Ministarsko vijeŠe u BeŔu, na poticaj hrvatskog bana Josipa JelaŔiŠa, a nakon izvjeÜŠa ministra unutraÜnjih poslova, donijelo je odluku da Meimurje privremeno ostane u sastavu Hrvatske. SkupÜtina Vara×dinske ×upanije na sjednici 3. sijeŔnja 1850. godine s velikim je oduÜevljenjem primila tu odluku Ministarskog vijeŠa. Odmah je odredila Ŕinovnike za Meimurje, koje je uÜlo u sastav Vara×dinske ×upanije, u rangu pod×upanije s tri sudbena kotara: ╚akovec, Prelog i Őtrigova. Legrad je pripao Kri×evaŔkoj ×upaniji. U tijeku reorganizacije upravnog sustava u Hrvatskoj 1857. godine, u Meimurju su oformljena dva upravna, odnosno politiŔka kotara: ╚akovec i Prelog. U politiŔkoj krizi, koja je potresla HabsburÜku monarhiju 1860. godine, car Franjo Josip odluŔio je udobrovoljiti Maare, te im je 24. sijeŔnja 1861. godine ponovno predao Meimurje. Zanimljivo je Üto je na sjednici vlade protiv toga bio samo predsjednik, grof Rechberg. Izjavio je da taj ustupak neŠe smiriti Maare ni pribli×iti ih dinastiji, ali Še teÜko povrijediti nacionalni osjeŠaj Hrvata, jer je Meimurje Ŕist Hrvatski kraj. Tako je doista i bilo, pak je 1867. godine car Franjo Josip bio prisiljen prihvatiti dualizam i vlast u monarhiji podijeliti s Maarima. |
| 16. prosinca: |
Obljetnica smrti Nikole PaviŠa (1976.) |
|
Meimurje privremeno vraŠeno Hrvatskoj
1849. - Na poticaj hrvatskog bana Josipa JelaŔiŠa, a nakon izvjeÜŠa ministra unutraÜnjih poslova, Ministarsko je vijeŠe u BeŔu donijelo odluku da Meimurje privremeno ostane u sastavu Hrvatske. SkupÜtina Vara×dinske ×upanije na sjednici 3. sijeŔnja 1850. godine s velikim je oduÜevljenjem primila tu odluku, te odmah odredila Ŕinovnike za Meimurje. Osim Legrada, koji je potpao pod Kri×evaŔku ×upaniju, cijelo Meimurje uÜlo je u sastav Vara×dinske ×upanije, gdje je dobilo status pod×upanije, s tri sudbena kotara - ╚akovcem, Prelogom i Őtrigovom.
Reorganizacijom upravnog sustava u Hrvatskoj 1857. godine u Meimurju su utemeljena dva upravna, odnosno politiŔka kotara - ╚akovec i Prelog. U politiŔkoj krizi, koja je potresala HabsburÜku monarhiju 1860. godine, car Franjo Josip, kako bi udobrovoljio Maare, 24. sijeŔnja 1861. godine predao im je Meimurje. Na sjednici vlade u BeŔu protiv toga je ustao sam njezin predsjednik grof Rachberg. Izjavio je da taj ustupak neŠe smiriti Maare i pribli×iti ih dinastiji, a da Še teÜko povrijediti nacionalne osjeŠaje Hrvata, jer je Meimurje Ŕist hrvatski kraj. |
|
Nikola ŐubiŠ Zrinski imenovan hrvatskim banom
1542. ľ Kralj Ferdinand je u BeŔu izdao proglas hrvatskom narodu, kojim je obznanio da je Nikolu ŐubiŠa Zrinskog imenovao hrvatskim banom. Naglasio je da, uzdajuŠi se u vjernost, neporoŔnost i sposobnost kneza, te zbog potreba Kraljevine Hrvatske i Slavonije za vladavinom prava i obrane od Turaka, proglaÜava banom uglednog kneza Nikolu Zrinskog, dajuŠi mu jurisdikciju, ugled i potpunu vlast. Pozvao je sve stale×e da priznaju bana Nikolu i podvrgnu se njegovim zapovijedima u miru i ratu. Svojim dekretom kralj je obvezao hrvatskog bana da brani zemlju od neprijatelja, da podanike dr×i u miru, da ih brani od otimaŔa, ne podnosi grabe×, te da provodi pravdu bez obzira na osobe. Istim dokumentom odredio mu je bansku plaŠu. Odobrio mu je dr×anje 600 lakih konjanika, za koje Še godiÜnje izdvajati po 20 forinti po glavi. Kad Še ban s njima ratovati izvan Hrvatske kralj Še mjeseŔno dati joÜ po dva forinta za svakog konjanika. Uz njih, ban Še dr×ati 400 pjeÜaka, za koje Še kralj svakog mjeseca plaŠati po dva forinta. Za uzdr×avanje banskog stola, dr×anje uhoda, slanje poklisara i druge potrebe, ban Še godiÜnje dobivati joÜ 4000 forinti. Tako je uoŔi novih teÜkih borbi s Turcima Hrvatska za bana dobili uglednog i veŠ tada junaÜtvom proslavljenog Nikolu ŐubiŠa Zrinskog. |
| 24. prosinca |
Na Badnjak 1918. godine Hrvatske su postrojbe pod zapovjedniÜtvom glavnosto×ernog potpukovnika Slavka Kvaternika i potpukovnika Dragutina Perka zaposjele Meimurje i prikljuŔile ga matici zemlji. Mirovna konferencija u Versaillesu, vodeŠi se naŔelom samoodreenja naroda, odluŔila je Meimurje dati Hrvatskoj, odnosno Kraljevini SHS. Prvi graanski povjerenik za Meimurje dr. Ivan N. Novak nakon prikljuŔenja organizirao je cjelokupni javni i politiŔki ×ivot dajuŠi mu sna×ni hrvatski nacionalni peŔat. |
| 25. prosinca: |
Božić |
| 26. prosinca: |
Božićni blagdan Republike Hrvatske |
|
Sv. Stjepan |
| 29. prosinca: |
Međunarodni dan biološke raznolikosti |
|