1. odvodnja atmosferskih voda,
2. održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, te skupljanja i odvoz komunalnog otpada na uređena odlagališta utvrđena posebnim propisima (npr. poslovi čišćenja trgova, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te javnih cesta koje prolaze kroz naselje),
3. održavanje javnih površina – podrazumijeva se održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu, (npr. bojenje postojećih košara za smeće, sanacija asfaltnog sloja, obnova zelenila u parku itd.)
4. održavanje nerazvrstanih cesta – podrazumijeva se održavanje površina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa, te gospodarenje cestovnim zemljištem uz nerazvrstane ceste (npr. košenje trave uz ceste i sl),
5. održavanje groblja i krematorija – podrazumijevamo održavanje prostora i zgrada za obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika te ukop i kremiranje pokojnika ( održavanje zelenih površina, stabala, klupa na groblju, zamjena rasvjetnih tijela na groblju i sl.)
6. javna rasvjeta – podrazumijevamo upravljanje, održavanje objekata i uređaja javne rasvjete, uključivši podmirivanje troškova električne energije, za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta (npr. zamjena rasvjetnih tijela, troškovi utroška električne i sl.).
Obveznici komunalne naknade
Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici stambenog, poslovnog, garažnog prostora, neizgrađenog građevnog zemljišta i građevnog zemljišta koje služi za obavljanje poslovne djelatnosti.
Komunalna naknada plaća se za prethodno nabrojane nekretnine koje se nalaze unutar građevnog područja naselja, te za stambeni i poslovni prostor izvan građevnog područja naselja u kojem se najmanje obavlja slijedeća komunalna djelatnost, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta i javna rasvjeta i koje su opremljene najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama, te čine sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave.
Pod građevnim zemljištem smatra se zemljište koje se nalazi unutar granice građevnog područja naselja, a na kojemu se, u skladu s prostornim planom, mogu graditi građevine za stambene, poslovne, sportske i druge građevine.
Neizgrađenim građevnim zemljištem smatra se građevno zemljište na kojem nije izgrađena nikakva građevina ili na kojemu postoji privremena građevina za čiju izgradnju nije potrebno odobrenje za gradnju. Isto tako, neizgrađenim građevnim zemljištem smatra se i zemljište na kojemu se nalaze ostaci nekadašnje građevine.
Način obračuna komunalne naknade
Visina komunalne naknade određuje se ovisno o lokaciji nekretnine, odnosno zoni u kojoj se nalazi nekretnina i vrsti nekretnine.
Komunalna naknada obračunava se po m2 površine i to za stambeni, poslovni i garažni prostor po jedinici korisne površine koja se utvrđuje na način propisan Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine (Nar. nov. br. 40/97. i 117/05.), a za građevno zemljište po jedinici stvarne površine. Iznos komunalne naknade po m2 obračunske površine nekretnine utvrđuje se množenjem:
1. vrijednosti obračunske jedinice - boda (B), određene u kunama po m2,
2. koeficijenta zone (Kz),
3. koeficijenta namjene (Kn).
Određivanje vrijednosti boda
Vrijednost boda određuje Odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave do kraja studenog tekuće godine za slijedeću kalendarsku godinu, nakon donošenja odluke o komunalnoj naknadi. U slučaju da predstavničko tijelo ne odredi vrijednost boda u Zakonom propisanom roku, za obračun komunalne naknade u sljedećoj kalendarskoj godini vrijednost boda se ne mijenja.
Zakonom je određeno, da je vrijednost boda jednaka mjesečnoj visini komunalne naknade po m2 korisne površine stambenog prostora u prvoj zoni grada odnosno općine.
Određivanje koeficijenta zone
Zakonom o komunalnom gospodarstvu propisano je, da koeficijent zone određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave za pojedine zone, a najviši koeficijent u prvoj zoni JLS iznosi 1,00. Područja zona utvrđuje predstavničko tijelo ovisno o pogodnosti položaja i komunalnoj opremljenosti određenog područje prema vlastitim uvjetima i mjerilima
Određivanje koeficijenta namjene
Odredbom članka 27. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je, da se visina komunalne naknade određuje prema koeficijentu namjene nekretnine, kako slijedi:
- stambeni prostor i prostor koji koriste neprofitne organizacije - koeficijent 1,00
- garažni prostor - koeficijent 1,00
- neizgrađeno građevno zemljište - koeficijent 0,05
Koeficijent namjene za poslovni prostor i za građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave pod uvjetom da:
- za poslovni prostor koji služi za proizvodne djelatnosti koeficijent ne može biti manji od 1,00 niti veći od 5,00
- za poslovni prostor koji služi za ostale djelatnosti koeficijent ne može biti manji od 1,00 niti veći od 10,00
- za građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti koeficijent ne može biti najviše do 10% koeficijenta namjene koji je određen za poslovni prostor.
Za poslovni se prostor i građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, u slučaju kad se poslovna djelatnost ne obavlja više od 6 mjeseci u kalendarskoj godini, koeficijent namjene umanjuje za 50%, ali ne može biti manji od koeficijenta namjene za stambeni prostor, odnosno za neizgrađeno građevinsko zemljište.
Pored navedenih općih mjerila za utvrđivanje visine komunalne naknade određeno je i da za hotele, apartmanska naselja i kampove visina godišnje komunalne naknade ne može biti veća od 1,5% ukupnoga godišnjeg prihoda iz prethodne godine, ostvarenog u hotelima, apartmanskim naseljima i kampovima koji se nalaze na području dotične jedinice lokalne samouprave.
Utvrđivanje korisne površine stambenog odnosno poslovnog prostora
Odredbom članka 24. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je, da se komunalna naknada obračunava po m2 za stambeni, poslovni i garažni prostor po jedinici korisne površine koja se utvrđuje na način propisan Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine, a za građevno zemljište po jedinici stvarne površine.
Oslobađanje obveznika od plaćanja komunalne naknade
Obveznik plaćanja komunalne naknade oslobađa se od plaćanja komunalne naknade u slučaju da ispunjava uvjete propisane općim aktom (Odlukom) jedinice lokalne samouprave koji omogućava oslobađanje od plaćanja komunalne naknade (visina primanja, korištenje prava po osnovi socijalne skrbi i sl.). U slučaju oslobođenja od plaćanja komunalne naknade upravno tijelo jedinice lokalne samouprave donosi rješenje.
Rok za donošenje rješenja o komunalnoj naknadi
Rješenje o komunalnoj naknadi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva, dužno je donijeti do 31. ožujka tekuće godine za kalendarsku godinu, u slučaju da se mijenjala njezina visina u odnosu na prethodnu godinu. Rješenjem o plaćanju komunalne naknade može se utvrditi obveza plaćanja samo za tekuću godinu.
Zastara potraživanja komunalne naknade
Zakonom o komunalnom gospodarstvu propisano je, da se glede postupka i načina prisilne naplate komunalne naknade primjenjuju propisi o prisilnoj naplati poreza na dohodak, odnosno dobit, dok se na rok zastare za utvrđenu obvezu komunalne naknade trebaju primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. i 41/08.)
Tako potraživanja povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim određenim razmacima (povremena potraživanja) u koja ulaze i potraživanja komunalne naknade, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja – potraživanja, sukladno odredbi čl. 226. ZOO-a. Zastarijevanje se prekida podizanjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja potraživanja. Nakon prekida, zastarijevanje počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok zastare.
